Mikologija

Gljive imaju veoma bitnu ekološku ulogu, ali su često zanemarene u projektima konzervacije biodiverziteta. Značajno smanjenje broja registrovanih gljiva je zapaženo šezdesetih godina dvadesetog veka, u nekoliko evropskih zemalja, a povezano je sa promenama u staništu. Jedan od problema je što većina zemalja nema spisak vrsta gljiva. Inventarizacija daje ideju o diverzitetu, ali mapiranje daje stvarnu sliku o tome koje vrste su retke. Na osnovu inventarizacije i mapiranja pravi se Crvena lista. Tek onda je moguće uključiti gljive u konzervacione programe. Međutim, nemoguće je štititi pojedinačne vrste gljiva, kao što je to moguće sa nekim biljkama i životinjama. Smatra se da se gljive prvenstveno štite zaštitom staništa. Na području Grze, za sad, su registrovane 4 vrste koje se nalaze na Crvenoj listi Evrope (Mutinus caninus (Huds.) Fr., Ramaria formosa (Pers.) Quél., Strobilomyces strobilaceus (Scop.) Berk. syn. S. floccopus (Vahl) P. Karst., Volvariella bombycina (Schaeff.) Singer), od kojih je jedna uključena u program ECCF-a (European Council for the Conservation of Fungi) ‘’Mapiranje i monitoring ugroženih gljiva Evrope’’ (Strobilomyces strobilaceus (Scop.) Berk. syn. S. floccopus (Vahl) P. Karst.). Mutinus caninus (Huds.) Fr. je nađen na lokalitetu Vrelska padina, a Ramaria formosa (Pers.) Quél., Strobilomyces strobilaceus (Scop.) Berk. syn. S. floccopus (Vahl) P. Karst. i Volvariella bombycina (Schaeff.) Singer na lokalitetu Mali kozji rog. planina neistražen, može se pretpostaviti da je broj endemičnih i reliktnih, neotkrivenih, kavernikolnih vrsta znatno veći u odnosu na taj broj danas.